Back
a

Turbulencija

bauman-fluidni-zivot

Čemu opsesivno objašnjavanje raspada Jugoslavije?

Sve donedavno samo su se rijetko
spominjale razorne posljedice “tranzicije” u kapitalizam, kao što
su

  • opće osiromašenje,
  • velika javna i privatna zaduženost koju je
    potpomogao dotok kredita inozemnih banaka,
  • rasprostranjena deindustrijalizacija,
  • društveno raslojavanje, depopulacija zbog
    smanjene očekivane životne dobi i iseljavanja te
  • opća nezaposlenost
    (u rasponu od 20 do 30, čak i 50 posto u zemljama poput
    Bosne i Kosova, osobito među mladima).

Stoga i nije neobično
što su počeli izbijati prosvjedi, nastajati razni pokreti te što su
vrlo raznolike skupine i pojedinci počeli otvoreno dovoditi
u pitanje postsocijalističku tranziciju koja je iznjedrila okrutni
kapitalizam i manjkavu demokraciju.

Oni su, u nastojanju da
obrane ostatke socijalističke države (ponajprije na području školstva
i zdravstva) i preostala radna mjesta (preživjela industrija,
javni sektor),

počeli formirati snažnu protukapitalističku i radikalno
demokratsku viziju društva u kojem žive. I tako se na
buntovnome
poluotoku iznova rodila lijeva radikalnost.

Iako se mnogi tekstovi u ovoj knjizi odnose i na druge balkanske
države, zbornik je ponajprije usmjeren na postjugoslavenske tranzicije države.

vbz-roman-godine

  • Antifašistička borba, pobuna protiv Staljina,
  • eksperimenti na području ekonomske demokracije (tj. samoupravljanja),
  • višenacionalno federativno uređenje, kao i
  • međunarodni utjecaj (pokret nesvrstanih) socijalističkoj Jugoslaviji osigurali su posebno
    mjesto, pa i ugled, u općoj povijesti socijalističkih pokreta.
  • Shvatiti radikalno lijevu politiku “nakon Jugoslavije” nužno
    znači
    upustiti se u kritički osvrt na socijalističku Jugoslaviju,
    njezine uspjehe i neuspjehe, kao i na današnju sudbinu tih društava
    obilježenih krajem socijalizma i raspadom federacije te
    sukobima i nasiljem.
  • Izuzmu li se povremeni izvještaji, često iz pera samih aktivista
    i njihovih simpatizera, kao i rijetki pokušaji analiziranja trenutačnih
    društvenih borbi,

    promijenjena situacija na Balkanu

    i razvoj lokalnih društvenih pokreta nedovoljno su istraženi i još

    uvijek nepoznati široj međunarodnoj javnosti.

    https://turbulencija.com/dzordz-orvel-recenzija-adolf-hitler-mein-kampf/

  • Konvencionalni
    znanstveni radovi o Balkanu i dalje se koncentriraju ili na
  • opsesivno
    objašnjavanje raspada Jugoslavije,
  • ratova i njihovih posljedica,
    ili na
  • praćenje europskih integracija ovog područja (koje se
    bez iznimke shvaća kao prirodan i neupitan politički i ekonomski
    proces).

    Ovaj zbornik propituje prevladavajuću akademsku produkciju

    kao i činjenicu da velika većina tih radova ne uzima

    u obzir katastrofalne posljedice uvođenja neoliberalnoga kapitalizma

    koji je uzrokovao duboku socioekonomsku transformaciju,

    dovodeći do drastičnih nejednakosti između uskog sloja novih

    bogataša, sve manje srednje klase i sve brojnijih siromašnih.

 

Ovaj je uvod izvorno predan u tisak u srpnju 2013.

Na važnije političke
i društvene događaje u posljednje dvije godine referiramo se u predgovoru
ovom izdanju, dok ih ovdje samo navodimo. Potrebno je napomenuti da se
u dijelovima uvoda oslanjamo i na naš članak “Welcome to the Desert of
Transition! Post-Socialism, the European Union, and a New Left in the
Balkans”, Monthly Review, 2012., sv. 63(10), str. 38–48.

Prenosimo uz dozvolu Frakture.

Dobro došli u pustinju
postsocijalizma
uredili Srećko Horvat i Igor Štiks
preveo s engleskog
Damir Biličić
Fraktura

Post a Comment